Pretraga

Format: 2017-05-27
Format: 2017-05-27

Naše informacije

Radno vrijeme
Ponedjeljak - Nedjelja
08:00 h -21:00 h
Adresa
Podvrtaje 65
22 243 Murter, Hrvatska
Kontakt
T: 00385 (0)22 436 544
F: 00385 (0)22 436 545
E: josip@murter-kornati.com
W: www.murter-kornati.com

Povijest Murtera i Kornata

Povijest Murtera i Kornata nije povijest sudbonosnih događaja, slavnih vladara, hrabrih osvajača, velikih slikara. Povijest o kojoj možete čitati u školskim udžbenicima ili joj se diviti u muzejima. To je povijest ispisana kilometrima suhozida na kornatskim pašnjacima, maslinicima i vinogradima koji niču usred ničega oteti kršu. Povijest lučica (mula), savršeno oblikovanih brodova, kamenih kuća i nadsvođenih uličica. Kad napravite mali izlet po Murteru ili Kornatima postaje vam jasno kako iz tih zidova govore tisuće ljudskih sudbina. Pričaju priču malog čovijeka i njegovih napora da surovi krajolik učini mogućim za život. Pjevaju odu ljudskoj upornosti i volji.

O povijesti Murtera i Kornata možete na ovim stranicama više doznati kroz nekoliko zanimljivih pričica ili kroz neke ključne događaje dane kronološki. Izvor je uglavnom knjiga "Murterski otočni brevijar" Stanka Ferića, izdana u suradnji s Nacionalnim parkom Kornati. Knjigu možete kupiti u svakom boljem turističkom uredu.


Colentum

Antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelo pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine, doživljavao je svoj procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.-68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanja provedenih od 1907. do 1909. godine. Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske uličice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera.
Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. st.  srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao  u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vretio svoj početni sjaj.  Neke od sačuvanih nalaza možete vidjeti u sklopu  izložbe "Murter u svijetlu - najnovijih arheoloških  istraživanja" u murterskoj knjižnici.


Što znači ime otoka Murtera?

Znanstvenici već nekoliko stoljeća pokušavaju odgonetnuti što znači ime otoka i naselja Murter. Dugo se održala teorija po kojoj ime otoka ima veze sa smrću, no u novije vrijeme stručnjaci su skloniji mišljenju da se ime Murter može protumačiti antičkim izdubljenim kamenom koritom koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se - mortarium. Inače, Murter se tokom godina spomilje pod različitim imenima. Prvotno Colentum, zatim Srimač, pa Mortar, Mortura, Mortaro, Morter i na kraju Murter.


Hrvati na otoku Murteru

Pretpostavlja se da su Hrvati stupili na Murter u najranije doba, dakle možda već u 7.  stoljeću. Ta pretpostavka nije znanstveno  potvrđena, a dosada najstariji pronađeni dokazi  su iz 9. stoljeća. Iz toka doba potječe srebrna sljepoočničarka pronađena u jednom od dva istražena starohrvatska groba otkrivena 1974. g. na mjesnom groblju na Gradini. Sljepoočničarka je unikatni starohrvatski nakit. Hrvatice su taj jedinstven ukras, koji nije poznat kod drugih naroda, nosile najvjerojatnije tako da su ga uplitale u kosu na sljepoočnicama.

Murterska gajeta

Malo je brodova koji su tako uspješno doživjeli i preživjeli doba gradnje brodova od plastike kao legendarna murterska gajeta. Prilagođen potrebama stanovnika otoka i teškim putovanjima do Kornata, taj brod odlikuje stoljetna trajnost i sigurna plovidba, čak i onda kad se drugi brodovi sklanjaju u zavjetrinu. Rane gajete su se pokretale jedrima ili na vesla. Imale su potpuno zatvorenu palubu, a u polovici duljine veće grotlo s poklopcem i manje otvore na pramcu i krmi za silazak u potpalublje. Jarbol im je malo nagnut prema pramcu, a jedro je trokutasto. Osim murterske, poznate su još i komiške, lopudske i korčulanske gajete.


Tko su Kurnatari?

Kada se kaže Kurnatari misli se na stanovnike Murtera, najvećeg i najstarijeg naselja na otoku Murteru. Kurnatari su vlasnici gotovo svih kornatskih otoka u Nacionalnom parku "Kornati" i izvan njega. Murterini su na Kornate došli u 17. st., u trenucima kada zbog prodora Turaka više ne mogu do svojih kopnenih posjeda. Sredinom 19. st. Murterini (te u manjem broju Betinjani i mještani Zaglava na Dugom otoku) počinju otkupljivati kornatske otoke, a 1896. g. postaju njihovi jedini vlasnici. Zbog prekomorskih posjeda, murterski težaci postaju pomorci, ribari i brodograditelji.

Kornati: život i smrt

Kornati su tokom nekoliko stoljeća za  stanovnike Murtera bili pitanje života i smrti. U vremenima kada su zbog rata postali nedostupni njihovi kopneni posjedi, Kornati su im jamčili opstanak. Ali Kornati su uzimali i svoj danak. Udaljenost do Kornata moralo se svladati uglavnom snagom vlastitih mišića. Dugo i naporno putovanje, loše vremenske prilike, te iscrpljujuće veslanje uništavali su zdravlje Kurnatara. Život Kurnatara bio je zbog Kornata, koji su im život i omogućavali, težak i kratak. Postoji, međutim, i druga strana priče. Kornatski pastiri, čuvari kornatskih ovaca i rijetki posjetitelji Murtera, živjeli su dugo. Ostala je zabilježena legenda o kornatskom pastiru Mate Didovu, koji je umro u dubokoj starosti od čak 150 godina!

Kornatska utjeha britanskog kralja Edvarda VIII

Britanski kralj Edvard VIII stekao je  svjetsku slavu kao vladar kojem je ljubav bila važnija od kraljevske krune. 1936 je postao  kraljem i iste godine abdicirao, ne htijući se  odreći ženidbe s voljenom ženom. Te presudne  godine, kralj Edvard VIII proveo je ljeto na Kornatima. Odmarao se loveći ribu, a dane je provodio ploveći kornatskim arhipelagom svojom jahtom "Nahlin", tada najbržom jahtom na svijetu. Možda je namjerno izabrao baš pitoreskne Kornate da u tišini riješi tešku dvojbu: kraljevska kruna ili voljena žena?

Zavjetne kapelice

Zavjetne kapelice, ta mjesta štovanja  svetaca, uz puteve, na raskrižjima, otočnim i  kopnenim rtovima, već više od šest stoljeća  podižu ribari, težaci, kako bi tim činom  označili neke važne životne trenutke, zatražili  pomoć ili zaštitu zdravlja i obitelji. Najveći broj kapelica je posvećen Gospi (77), te nešto manje sv. Anti, zaštitniku ribara, i sv. Nikoli, zaštitniku putnika i mornara. Poznate su brojne kapelice na murterskim i kornatskim otocima. Moguće ih je vidjeti na Kornatu, Žutu, Situ, Gangarolu, Smokvici...
 

Povijest Murtera


1.st. U podnožju brda Gradina Rimljani su podigli gradić Collentum. Spominje ga Plinius u svojoj trećoj knjizi Historia Naturalis.
9. st. U velikoj seobi naroda jedna slavenska skupina prešla na otok. Na mjestu gdje su našli plodno tlo, izvorsku vodu i povoljne strateške uvjete za obranu nastalo je naselje.
1298. Naselje Murter spominje se kao Villa Magna, naselje sa 36 kuća i 203 stanovnika koje već ima i svoju župu.
1412. Župska crkva Sv. Mihovila sagrađena je u čast zaštitniku župe.
1688. Izgrađena je crkvica Gospe od Gradine, Gospina bratovština postoji još prije 1480.
1760. Gradi se crkvica Sv. Roka u znak zahvalnosti zaštitniku od kuge.
1774. Opat Fortis u "Viaggio in Dalmazia" donosi Divnićevu pjesmu "U pohvalu od grada Šibenika" u kojoj se nalazi dvostih koji hvali vino iz otoka Srimača.
kraj 18. st. Za Murter se počinje upotrebljavati i talijanizirani nazivi Mortar, Murtar, Murter.
1866. Pod utjecajem Hrvatskog narodnog preporoda u Murteru se osniva Narodna čitaonica, kao društvo seoske izobraženosti.
1910. Sagrađena moderna uljara i proizvodi se visoko kvalitetno maslinovo ulja.
1913. Na velikoj međunarodnoj izložbi ulja u Francuskoj u Eixu Murterini dobili zlatnu medalju za kvalitet svog ulja.
početak 20 st. Razvija se turizam na otoku Murteru. Iz kupališne zadruge u Murteru i hotela Borovnik u Tisnomu niču temelji današnje turističke privrede otoka.

Povijest Kornata

1 st. Pisac prvog enciklopedijskog djela u evropskoj kulturi, Plinije Stariji spominje Kornate kao Crateae.
6. st. Bizantski car Justinijan gradi utvrdu na otoku Kornatu iznad polja Tarac.
1311. Za Kornate se koristi ime Encornata iz kojega je vjerojatno nastalo sadašnje ime Kornati.
1354. Kornat se spominje pod imenom Insula Sancta Mariae.
1515. Otok Kornat prvi se puta spominje pod hrvatskim imenom - Stomorin otok
16 st. Na ostacima starokršćanske crkve u polju Tarac na otoku Kornatu izgrađena je crkva Gospe od Pogođenja Marijina koju danas nazivaju crkvom gospe od Tarca-Kraljice Mora.
13. do 18. st. Kornati nose različita imena kao što su: Incornat, Corona, Coronata.
1627.-1859. Mjenjaju se zakupci i vlasnici pojedinih otoka.
1859-1890. Kmetovi s otoka Murtera stječu slobodu i otkupljuju kornatske otoke.
1980. Proglašen Nacipnalni park "Kornati" koji tada obuhvaća i Telašćicu na Dugom otoku.

Keramika iz rimskog naselja Colentum - Murter
Pogled kroz prozor crkve Sv Rok u Murteru
Stara karta područja Otoka Murtera
Ulica Dolac najstarija ulica u Murteru na Otoku Murter
Ostaci metala iz rimskog naselja Colentum - Murter
Crkva Gospe od Gradine u Murteru na Otoku Murter
Mozaik iz rimskog naselja Colentum - Murter
Stari majstor na brodogradilištu u Betini, Otok Murter
Tradicionalni brodovi sa latinskim jedrom - Otok Murter
Stara slika tradicionalnog broda i vožnje na vesla, Murter
Crkvica na otoku Piškera na Kornatima
Zavjetna kapelica na Otoku Murter